 |
| Ljetno jutro 2009. Moj zadnji "pogled" na Sfingu s Aljaževog doma . Možda uđemo?! |
Do druge polovice 20. stoljeća, penjači su u sjevernoj Triglavskoj stijeni ispenjali mnoštvo smjerova.
Zašto osvrt? Film o penjanju Sfinge objavljen je na DVD-u, te zajedno s popratnim knjigama o osvajanju i snimanju Sfinge, možete nabaviti po pristupačnim cijenama. Vrijedi ih imati!
Jedini dio koji je ostao neosvojen bila je Sfinga, 300 metarski glatki stup na kranjem desnom dijelu stijene. Ako taj dio stijene pogledamo s lijevog ruba amfiteatra, bit će nam jasno zašto je dobila taj naziv. Sfinga je, također, odolila i vrijemenu željeznog doba klasičnog alpinizma, sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća, kad se, tehnički, popelo sve, što se moglo popeti.
1961. Alešu Kunaveru i Kazimiru Drašlaru, uspjelo je u lijevom dijelu Sfinge ispenjati prvi smjer. Obraz Sfinge prvi su ispenjali Ante Mahkota i Peter Ščetinin.
Više o projektu Sfinga
Nema komentara:
Objavi komentar